29/07/2026
Tunelom dugim 15 kilometara Istra bi se izravno povezala s Rijekom i ostatkom Hrvatske
Nakon desetljeća najava pokrenuta je izrada dokumentacije za jedan od najvažnijih željezničkih projekata u Hrvatskoj. Planirani tunel Ćićarija trebao bi omogućiti izravno povezivanje istarske pruge s Rijekom i nacionalnom željezničkom mrežom, bez prolaska kroz Sloveniju i presjedanja na autobus.
Istra bi u budućnosti mogla dobiti željezničku vezu koju čeka desetljećima. HŽ Infrastruktura pokrenula je izradu studijske dokumentacije i idejnog projekta za gradnju željezničkog tunela Ćićarija i pripadajućih spojnih pruga.
Središnji dio planiranog koridora bio bi tunel dug približno 15 kilometara, dok se, ovisno o konačno odabranoj trasi, razmatra i izgradnja vijadukta duljine oko četiri kilometra. Projekt bi obuhvatio i nove spojne pruge, priključke na postojeće kolosijeke te ostalu infrastrukturu potrebnu za uspostavljanje potpuno nove željezničke veze.
Izravna veza Istre i Rijeke
Planirani koridor trebao bi povezati regionalnu prugu R101, koja od državne granice preko Buzeta i Pazina vodi prema Puli, s međunarodnom prugom M203 Rijeka – Šapjane – državna granica.
Time bi se istarski željeznički sustav izravno povezao s Rijekom i ostatkom hrvatske mreže. Putnicima bi se omogućilo putovanje prema Rijeci i Zagrebu bez prelaska preko slovenskog teritorija te bez presjedanja na autobus na području Lupoglava.
Danas je istarska željeznička mreža praktično odvojena od ostatka Hrvatske. Putnički prijevoz između Lupoglava i Rijeke organizira se kombinacijom vlaka i autobusa, dok teretni vlakovi prema ostatku zemlje moraju prometovati preko Slovenije. Novi tunel trebao bi ukloniti upravo tu prometnu prepreku.
Projektiranje vrijedno 2,08 milijuna eura
Ugovor za izradu studijske dokumentacije, idejnog projekta i ishođenje lokacijske dozvole potpisan je sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatski Rijekaprojekt i njemački DB Engineering & Consulting.
Vrijednost ugovora iznosi 2,08 milijuna eura, a projektanti imaju rok od 30 mjeseci za dovršetak dokumentacije. Njome će se, među ostalim, definirati najpovoljnija trasa, položaj ulaznih portala, tehnički elementi tunela i vijadukta te procijeniti opravdanost cjelokupnog ulaganja.
Dokumentacija bi trebala obuhvatiti studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi, studiju utjecaja na okoliš te idejni projekt potreban za ishođenje lokacijske dozvole.
Konačna cijena izgradnje zasad nije poznata, kao ni datum početka radova. Nakon dovršetka sadašnje faze trebalo bi izraditi glavni projekt, ishoditi građevinsku dozvolu, pripremiti natječajnu dokumentaciju i pronaći izvođača. Dinamika nastavka projekta prvenstveno će ovisiti o osiguranju potrebnog novca.
Zahtjevan zahvat kroz krško područje
Izgradnja tunela kroz Ćićariju predstavljala bi iznimno složen građevinski i inženjerski pothvat. Riječ je o krškom području na kojem se mogu očekivati podzemne vode, špilje, jame i različiti sastavi stijenske mase.
Zbog toga će prije određivanja konačne trase biti potrebno provesti detaljna geološka i hidrogeološka istraživanja. Njihovi rezultati utjecat će na položaj tunela, tehnologiju probijanja, sigurnosna rješenja i procijenjene troškove izgradnje.
Dio razmatranog koridora nalazi se i na području ekološke mreže te Parka prirode Učka, zbog čega će zaštita prirode imati važnu ulogu u izboru konačnog rješenja. U slučaju pronalaska vrijednih podzemnih struktura ili drugih osjetljivih lokaliteta trasa će se morati prilagoditi.
Projekt o kojem se govori desetljećima
Ideja o izravnom željezničkom povezivanju Istre i Rijeke nije nova. O tunelu kroz područje Ćićarije i Učke intenzivnije se govorilo još početkom 1990-ih godina.
Tadašnji predsjednik Franjo Tuđman 1993. godine simbolično je otvorio pripremne radove, ali projekt nakon toga nije realiziran. Ponovno je ozbiljnije najavljivan 2008. godine, no ni tada se nije krenulo u njegovu izgradnju.
Pokretanje izrade nove dokumentacije zato predstavlja prvi konkretan korak nakon dugog razdoblja najava. Ipak, riječ je tek o početnoj fazi velikog infrastrukturnog projekta, pa će do mogućeg ulaska građevinskih strojeva u planinu trebati završiti još niz složenih postupaka.
Bude li realiziran, tunel Ćićarija mogao bi potpuno promijeniti prometni položaj Istre. Osim bržeg i jednostavnijeg putovanja prema Rijeci i Zagrebu, nova bi pruga mogla ojačati teretni promet, gospodarstvo, turizam i razvoj održivog javnog prijevoza.
Za Istru bi to značilo mnogo više od novog tunela – bio bi to završetak prometne izoliranosti željezničke mreže koja traje desetljećima.
