Priroda Varaždinske županije

Priroda Varaždinske županije Upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže u Varaždinskoj županiji

𝐙𝐚𝐩𝐨č𝐢𝐧𝐣𝐞 𝐩𝐫𝐯𝐚 𝐟𝐚𝐳𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐨𝐯𝐚 𝐧𝐚 š𝐩𝐢𝐥𝐣𝐢 𝐕𝐢𝐧𝐝𝐢𝐣𝐢Danas, 9. rujna 2026. godine, na špilji Vindiji u Općini Donja Voća održano ...
09/09/2026

𝐙𝐚𝐩𝐨č𝐢𝐧𝐣𝐞 𝐩𝐫𝐯𝐚 𝐟𝐚𝐳𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐨𝐯𝐚 𝐧𝐚 š𝐩𝐢𝐥𝐣𝐢 𝐕𝐢𝐧𝐝𝐢𝐣𝐢

Danas, 9. rujna 2026. godine, na špilji Vindiji u Općini Donja Voća održano je službeno uvođenje izvođača u posao, čime započinje prva faza radova u sklopu projekta „Zaštita ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje Vindija“.

Prva faza obuhvaća provjeru i sanaciju postojeće ograde špilje Vindija, a cilj zahvata je unaprijediti zaštitu ovog iznimno vrijednog prirodnog i kulturnog lokaliteta te stvoriti preduvjete za daljnje aktivnosti njegova očuvanja i uređenja.

Prvu fazu radova sufinancira Ministarstvo kulture i medija, dok će preostali dio sredstava osigurati Varaždinska županija.

Posebno je važno istaknuti kako će Varaždinska županija kroz svoj proračun osigurati sredstva i za provedbu svih preostalih faza projekta „Zaštita ulaza i uređenje dijela unutrašnjosti špilje Vindija“.

Time se osigurava nastavak sustavnog ulaganja u zaštitu i očuvanje špilje Vindije te postupna realizacija cjelovitog projekta kojim će se ovaj iznimno vrijedan lokalitet dugoročno zaštititi i očuvati za buduće generacije.

𝐏𝐫𝐚ć𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐧𝐢𝐡 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐢𝐡 𝐛𝐢𝐥𝐣𝐧𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐮 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐬𝐤𝐨𝐣 𝐩𝐚𝐫𝐤-š𝐮𝐦𝐢Tijekom kolovoza djelatnici Javne ustanove „Priroda Varažd...
04/09/2026

𝐏𝐫𝐚ć𝐞𝐧𝐣𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐧𝐢𝐡 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐢𝐡 𝐛𝐢𝐥𝐣𝐧𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐮 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐬𝐤𝐨𝐣 𝐩𝐚𝐫𝐤-š𝐮𝐦𝐢

Tijekom kolovoza djelatnici Javne ustanove „Priroda Varaždinske županije“ proveli su monitoring invazivnih stranih biljnih vrsta u Dravskoj park-šumi. Praćenje je provedeno na deset lokacija koje se redovito obilaze radi usporedbe stanja iz godine u godinu.

Aktivnost je provedena u sklopu EU projekta LIFE22-NAT-AT-LIFE RESTORE for MDD, u okviru kojeg se na području Dravske park-šume provode aktivnosti uklanjanja i praćenja invazivnih stranih biljnih vrsta.

Posebno se pratila prisutnost triju invazivnih stranih biljnih vrsta:
• žljezdasti nedirak (𝐼𝑚𝑝𝑎𝑡𝑖𝑒𝑛𝑠 𝑔𝑙𝑎𝑛𝑑𝑢𝑙𝑖𝑓𝑒𝑟𝑎)
• velika zlatnica (𝑆𝑜𝑙𝑖𝑑𝑎𝑔𝑜 𝑔𝑖𝑔𝑎𝑛𝑡𝑒𝑎)
• dronjava pupavica (𝑅𝑢𝑑𝑏𝑒𝑐𝑘𝑖𝑎 𝑙𝑎𝑐𝑖𝑛𝑖𝑎𝑡𝑎)

Invazivne strane vrste imaju sposobnost brzog širenja, pri čemu potiskuju autohtonu floru. Zato je važno njihovu prisutnost pratiti na istim lokacijama kroz više godina, kako bi se uočile promjene u njihovoj zastupljenosti i procijenila učinkovitost aktivnosti uklanjanja.

Početno terensko istraživanje i kartiranje provedeno je 2024. godine, nakon čega se praćenje stanja nastavlja svake godine na utvrđenim trajnim plohama.

Redovitim praćenjem dobivamo jasniju sliku o tome gdje su invazivne vrste još prisutne i kako se njihova zastupljenost mijenja. Na pojedinim lokacijama već je zabilježena manja brojnost invazivnih vrsta u odnosu na početno stanje, što upućuje na pozitivan učinak provedenih mjera uklanjanja.

🌳𝐙𝐚𝐯𝐫š𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐟𝐞𝐫𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐣𝐞𝐤𝐭𝐚 „𝐀𝐫𝐛𝐨𝐫𝐞𝐭𝐮𝐦 𝐎𝐩𝐞𝐤𝐚 - 𝐨𝐝𝐫ž𝐢𝐯𝐚 𝐳𝐞𝐥𝐞𝐧𝐚 𝐝𝐞𝐬𝐭𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚“U Arboretumu Opeka u Marčanu održana je zav...
01/09/2026

🌳𝐙𝐚𝐯𝐫š𝐧𝐚 𝐤𝐨𝐧𝐟𝐞𝐫𝐞𝐧𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐣𝐞𝐤𝐭𝐚 „𝐀𝐫𝐛𝐨𝐫𝐞𝐭𝐮𝐦 𝐎𝐩𝐞𝐤𝐚 - 𝐨𝐝𝐫ž𝐢𝐯𝐚 𝐳𝐞𝐥𝐞𝐧𝐚 𝐝𝐞𝐬𝐭𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚“

U Arboretumu Opeka u Marčanu održana je završna konferencija projekta vrijednog više od 10,2 milijuna eura, kojim je ovaj iznimno vrijedan zaštićeni prostor revitaliziran i obogaćen novim sadržajima za održivo upravljanje i posjećivanje.

Javna ustanova „Priroda Varaždinske županije“ jedan je od partnera na projektu, a u njegovoj provedbi bila je zadužena za:
🌱 web-stranicu destinacije
🌱 mobilnu aplikaciju
🌱 softver za prodaju ulaznica
🌱 Sustav Zelenog katastra
🌱 Plan upravljanja posjetiteljima
🌱 nabavu električnih vozila
🌱 sustav upravljanja poslovnim procesima ERP
🌱 studiju za ISO 14001.

🌳 Arboretum Opeka najstariji je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj, zaštićen još 1947. godine, a sljedeće će godine obilježiti značajnu obljetnicu, 80 godina zaštite.

Njegovu iznimnu prirodnu vrijednost potvrđuje bogata bioraznolikost. Na području Arboretuma zabilježeno je 608 različitih vrsta biljaka, životinja i gljiva, dok su posljednjim istraživanjima utvrđene još 32 nove vrste.

Tijekom projekta uređeno je više od 6,5 kilometara staza, posađeno 270 novih stabala i više od 12 000 grmova, dok je više od tisuću postojećih stabala očišćeno od povijuša i imele. 🌱

Završetkom projekta započinje nova faza razvoja i upravljanja Arboretumom Opeka. U budućnosti se planiraju stručni obilasci, edukativni programi za djecu i mlade, terenska nastava za učenike i studente, stručna i znanstvena istraživanja te razvoj interpretacijskih sadržaja.

Cilj je da Arboretum Opeka bude mjesto susreta prirode, znanosti, obrazovanja i održivog turizma, uz očuvanje njegovih iznimnih prirodnih, kulturnih i krajobraznih vrijednosti.

💚 Čuvamo Arboretum Opeka za buduće generacije, istodobno stvarajući prostor u kojem će ljudi moći upoznati, doživjeti i razumjeti njegovu vrijednost.

𝐏𝐨𝐝𝐳𝐞𝐦𝐧𝐨 𝐛𝐨𝐠𝐚𝐭𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐕𝐚𝐫𝐚ž𝐝𝐢𝐧𝐬𝐤𝐞 ž𝐮𝐩𝐚𝐧𝐢𝐣𝐞Varaždinska županija krije vrijedan i još uvijek nedovoljno poznat podzemni svije...
21/08/2026

𝐏𝐨𝐝𝐳𝐞𝐦𝐧𝐨 𝐛𝐨𝐠𝐚𝐭𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐕𝐚𝐫𝐚ž𝐝𝐢𝐧𝐬𝐤𝐞 ž𝐮𝐩𝐚𝐧𝐢𝐣𝐞

Varaždinska županija krije vrijedan i još uvijek nedovoljno poznat podzemni svijet. Speleološki objekti Ravne gore, Ivanščice, Kalnika i Varaždinsko-topličkog gorja važan su dio georaznolikosti našega područja, ali i staništa brojnih vrsta prilagođenih životu u podzemlju.

Njihova vrijednost nije samo geološka. Pojedini objekti važni su zbog podzemne faune, a neki imaju i izniman arheološki i paleontološki značaj. Špilja Vindija i Mačkova špilja na Ravnoj gori zaštićene su kao paleontološki spomenici prirode, dok su Cerjanska špilja, Mačkova špilja, Zdenec pri Ciglaru i Špilja pod Špicom dio ekološke mreže Natura 2000.

⚠️𝐔 š𝐩𝐢𝐥𝐣𝐞 𝐢 𝐣𝐚𝐦𝐞 𝐳𝐚𝐭𝐯𝐨𝐫𝐞𝐧𝐞 𝐳𝐚 𝐣𝐚𝐯𝐧𝐨𝐬𝐭 𝐧𝐞 𝐮𝐥𝐚𝐳𝐢𝐭𝐞 𝐬𝐚𝐦𝐨𝐬𝐭𝐚𝐥𝐧𝐨.

Neodgovoran ili nestručan ulazak može ugroziti živi svijet, oštetiti sige, fosilne i arheološke nalaze te predstavljati ozbiljan rizik za sigurnost posjetitelja.

Poseban problem predstavlja odlaganje otpada. Speleološki objekti povezani su s podzemnim vodama pa onečišćenje može putovati dalje i ugroziti vodu, staništa i vrijednu prirodnu baštinu.

Na području Varaždinske županije zabilježeni su brojni onečišćeni speleološki objekti. Špilje i jame nisu mjesta za samostalno i neorganizirano istraživanje, stoga poštujmo zabrane ulaska te ih čuvajmo od oštećivanja i onečišćenja.

👉 Više pročitajte na poveznici: https://priroda-vz.hr/podzemno-bogatstvo-varazdinske-zupanije/

𝐏𝐫𝐨𝐧𝐚š𝐥𝐢 𝐬𝐭𝐞 𝐨𝐳𝐥𝐢𝐣𝐞đ𝐞𝐧𝐮, 𝐛𝐨𝐥𝐞𝐬𝐧𝐮 𝐢𝐥𝐢 𝐮𝐠𝐢𝐧𝐮𝐥𝐮 𝐝𝐢𝐯𝐥𝐣𝐮 ž𝐢𝐯𝐨𝐭𝐢𝐧𝐣𝐮? 𝐏𝐫𝐢𝐣𝐚𝐯𝐢𝐭𝐞 𝐧𝐚𝐥𝐚𝐳.Građani svojim dojavama mogu izravno prid...
13/08/2026

𝐏𝐫𝐨𝐧𝐚š𝐥𝐢 𝐬𝐭𝐞 𝐨𝐳𝐥𝐢𝐣𝐞đ𝐞𝐧𝐮, 𝐛𝐨𝐥𝐞𝐬𝐧𝐮 𝐢𝐥𝐢 𝐮𝐠𝐢𝐧𝐮𝐥𝐮 𝐝𝐢𝐯𝐥𝐣𝐮 ž𝐢𝐯𝐨𝐭𝐢𝐧𝐣𝐮? 𝐏𝐫𝐢𝐣𝐚𝐯𝐢𝐭𝐞 𝐧𝐚𝐥𝐚𝐳.

Građani svojim dojavama mogu izravno pridonijeti praćenju i zaštiti divljih i strogo zaštićenih životinjskih vrsta.

To mogu biti, primjerice:
🦇 𝐬𝐢𝐬𝐚𝐯𝐜𝐢: vidra, dabar, puh orašar, krtica, šišmiši i druge vrste
🦅 𝐩𝐭𝐢𝐜𝐞: jastreb, škanjac, štekavac, bijela roda, vodomar, pčelarica, sove i druge vrste
🦎 𝐠𝐦𝐚𝐳𝐨𝐯𝐢: barska kornjača, zelembać, smukulja, bjelica, poskok i druge vrste
🐸 𝐯𝐨𝐝𝐨𝐳𝐞𝐦𝐜𝐢: žuti mukač, gatalinka, šumska smeđa žaba, veliki vodenjak i druge vrste

𝐖𝐞𝐛 𝐨𝐛𝐫𝐚𝐳𝐚𝐜 𝐝𝐨𝐬𝐭𝐮𝐩𝐚𝐧 𝐣𝐞 𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐯𝐞𝐳𝐧𝐢𝐜𝐢:
https://arcg.is/1CbK98

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama, nalaz uhvaćene, usmrćene, ozlijeđene ili bolesne jedinke potrebno je prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dojava se može podnijeti putem web obrasca ili telefonski, u roku od 24 sata.

Prilikom prijave moguće je navesti vrstu životinje ili njezin opis, mjesto i vrijeme pronalaska, stanje životinje te priložiti fotografije životinje i mjesta nalaza.

Prikupljene dojave pomažu u praćenju rasprostranjenosti i uzroka stradavanja divljih životinja te u planiranju mjera njihove zaštite. Ozlijeđene, bolesne ili iscrpljene jedinke strogo zaštićenih vrsta, kada je potrebno, zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje.

Pozivamo građane Varaždinske županije da takav nalaz ne zanemare, već ga prijave putem službenog obrasca. Svaka pravodobna dojava vrijedan je podatak za očuvanje divljih vrsta na našem području.

🌿Svjetski dan čuvara prirode – 31. srpnja🌿Danas obilježavamo Svjetski dan čuvara prirode dan posvećen svim čuvarima pri...
31/07/2026

🌿Svjetski dan čuvara prirode – 31. srpnja🌿

Danas obilježavamo Svjetski dan čuvara prirode dan posvećen svim čuvarima prirode koji svojim predanim radom svakodnevno štite prirodnu baštinu, bioraznolikost i zaštićena područja.

Biti čuvar prirode znači biti svakodnevno na terenu, pratiti stanje prirode, štititi biljne i životinjske vrste, sprječavati nezakonite aktivnosti, educirati javnost i posjetitelje te brinuti da naše prirodne vrijednosti ostanu očuvane za buduće naraštaje.

Na području Varaždinske županije čuvar prirode svakodnevno obilazi zaštićena područja i područja ekološke mreže Natura 2000, nadzire stanje prirode te svojim stručnim i odgovornim radom doprinosi očuvanju prirodne baštine naše županije.

Ovogodišnja tema „Čuvari prirode – čuvari planeta koji se mijenja“ podsjeća nas koliko je njihova uloga važna u vremenu klimatskih promjena i sve većih pritisaka na prirodu.

💚 Hvala svim čuvarima prirode na predanosti, stručnosti i odgovornosti kojom svakodnevno čuvaju ono najvrjednije našu prirodu.

🌳 Sretan Svjetski dan čuvara prirode! 🌳

🦋𝐕𝐞𝐥𝐢𝐤𝐢 𝐥𝐢𝐯𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐩𝐥𝐚𝐯𝐚𝐜Proteklih smo dana obišli područje ekološke mreže Livade uz Bednju II, gdje upravo leti veliki liv...
24/07/2026

🦋𝐕𝐞𝐥𝐢𝐤𝐢 𝐥𝐢𝐯𝐚𝐝𝐧𝐢 𝐩𝐥𝐚𝐯𝐚𝐜

Proteklih smo dana obišli područje ekološke mreže Livade uz Bednju II, gdje upravo leti veliki livadni plavac (𝑃ℎ𝑒𝑛𝑔𝑎𝑟𝑖𝑠 𝑡𝑒𝑙𝑒𝑖𝑢𝑠), strogo zaštićena i ciljna vrsta ovog područja.

Životni ciklus ove vrste iznimno je složen i ovisi o nekoliko međusobno povezanih čimbenika. Ženke polažu jaja na cvatove ljekovite krvare (𝑆𝑎𝑛𝑔𝑢𝑖𝑠𝑜𝑟𝑏𝑎 𝑜𝑓𝑓𝑖𝑐𝑖𝑛𝑎𝑙𝑖𝑠), biljke kojom se gusjenice hrane u prvim fazama razvoja. 🌿

Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku i pada na tlo, gdje je pronalaze mravi iz roda 𝑀𝑦𝑟𝑚𝑖𝑐𝑎 i odnose u mravinjak.🐜Ondje provodi gotovo deset mjeseci, nakon čega se zakukulji, a početkom ljeta iz zemlje izlazi odrasli leptir.

Za opstanak velikog livadnog plavca potrebne su očuvane vlažne livade na kojima raste ljekovita krvara, prisutnost odgovarajućih vrsta mrava te redovita i pravovremena košnja. Izostane li samo jedan od tih čimbenika, stanište prestaje biti pogodno za ovu osjetljivu vrstu.🌾

U Hrvatskoj je veliki livadni plavac kritično ugrožen, a njegovu opstanku prijete nestanak i isušivanje staništa, prestanak tradicionalnog načina košnje, preoravanje te zarastanje livada drvenastom vegetacijom i invazivnim vrstama.⚠️

Područje ekološke mreže Livade uz Bednju II jedno je od svega nekoliko područja u Hrvatskoj na kojima se veliki livadni plavac još uvijek pojavljuje. Njegova prisutnost još jednom pokazuje koliko su očuvanje i pravilno održavanje ovih livada važni za bioraznolikost Varaždinske županije.💚

🐍𝐒𝐕𝐉𝐄𝐓𝐒𝐊𝐈 𝐃𝐀𝐍 𝐙𝐌𝐈𝐉𝐀 🐍Svjetski dan zmija, koji se obilježava svake godine 16. srpnja, prilika je da bolje upoznamo ove če...
16/07/2026

🐍𝐒𝐕𝐉𝐄𝐓𝐒𝐊𝐈 𝐃𝐀𝐍 𝐙𝐌𝐈𝐉𝐀 🐍

Svjetski dan zmija, koji se obilježava svake godine 16. srpnja, prilika je da bolje upoznamo ove često pogrešno shvaćene životinje i njihovo ponašanje u prirodi.

Zmije uglavnom žive samotno, a u veće se skupine okupljaju tijekom zimskog mirovanja i u vrijeme parenja. Neke vrste miruju i tijekom najtoplijeg i najsušnijeg dijela godine. Taj se oblik ljetnog mirovanja naziva estivacija, a zmijama pomaže da izbjegnu nepovoljne uvjete i smanje gubitak energije i vode.

Budući da su ektotermne životinje, tjelesnu temperaturu reguliraju pomoću topline iz okoliša ☀️ pa ih često možemo vidjeti kako se sunčaju na otvorenim površinama. Najčešće se skrivaju među kamenjem, u pukotinama stijena, suhoj travi i grmlju, dok se neke vrste mogu zadržavati i na nižim granama grmlja i drveća.

Susrete s ljudima u pravilu nastoje izbjeći. Zmije ne love i ne naganjaju ljude, nego najčešće bježe čim osjete njihovu prisutnost. Dobro osjećaju vibracije tla, zbog čega će se često udaljiti prije nego što ih uopće primijetimo. Ugriz je obrambena reakcija do koje može doći ako zmiju iznenadimo, stanemo na nju, previše joj se približimo ili je pokušamo dirati ili uhvatiti.

Ni poskok, suprotno raširenom vjerovanju, ne može skakati. Može se penjati po grmlju i niskom drveću, gdje se pred kraj ljeta i u jesen ponekad sunča. Upravo su takvi susreti vjerojatno pridonijeli nastanku vjerovanja da poskok skače i namjerno napada čovjeka.

⚠️Pri susretu sa zmijom potrebno je ostati miran, zadržati sigurnu udaljenost i omogućiti joj da se sama udalji. Djecu i kućne ljubimce treba maknuti iz njezine blizine, a zmiju ne treba dirati ni hvatati. Tijekom kretanja kroz visoku travu i grmlje preporučuje se nositi duge hlače i zatvorenu obuću te paziti gdje stajemo.

Zmije pridonose održavanju prirodne ravnoteže. Hrane se glodavcima🐁, gušterima🦎, žabama🐸, kukcima 🐜 i drugim životinjama, a istodobno su i same hrana brojnim divljim vrstama. Tako pomažu očuvanju zdravih ekosustava. Ne moramo ih voljeti, ali moramo ih poštovati.

Znanje smanjuje strah, a poštovanje prema prirodi počinje razumijevanjem svih njezinih dijelova. 💚

𝐆𝐨𝐝𝐢š𝐧𝐣𝐢𝐜𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐠𝐥𝐚š𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐡𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨-𝐦𝐚đ𝐚𝐫𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐑𝐞𝐳𝐞𝐫𝐯𝐚𝐭𝐚 𝐛𝐢𝐨𝐬𝐟𝐞𝐫𝐞 𝐌𝐮𝐫𝐚 – 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐚 – 𝐃𝐮𝐧𝐚𝐯U subotu, 11. srpnja, obilježava se 14....
10/07/2026

𝐆𝐨𝐝𝐢š𝐧𝐣𝐢𝐜𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐠𝐥𝐚š𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐡𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨-𝐦𝐚đ𝐚𝐫𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐑𝐞𝐳𝐞𝐫𝐯𝐚𝐭𝐚 𝐛𝐢𝐨𝐬𝐟𝐞𝐫𝐞 𝐌𝐮𝐫𝐚 – 𝐃𝐫𝐚𝐯𝐚 – 𝐃𝐮𝐧𝐚𝐯

U subotu, 11. srpnja, obilježava se 14. godišnjica proglašenja hrvatsko-mađarskog Prekograničnog rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav, koji je UNESCO proglasio 2012. godine.

Time je područje uz Muru, Dravu i Dunav prepoznato kao prostor iznimne prirodne, krajobrazne i kulturne vrijednosti, ali i kao područje u kojem je važno uskladiti zaštitu prirode s održivim razvojem i životom lokalnog stanovništva.

Rezervat biosfere ne znači uvođenje strože zaštite, već predstavlja okvir za zajedničko upravljanje prostorom. Njime se potiče očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje prirodnih resursa, znanstveni rad, monitoring, edukacija i razmjena znanja.

Nakon proglašenja hrvatsko-mađarskog rezervata 2012. godine, područje Mure, Drave i Dunava dodatno je povezano 2021. godine uspostavom prvog pentalateralnog rezervata biosfere u svijetu, koji obuhvaća Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju.
Time je prostor uz Muru, Dravu i Dunav postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi.

Četrnaest godina nakon proglašenja, ova je godišnjica podsjetnik na važnost očuvanja rijeka, poplavnih šuma, riječnih otoka, sprudova i brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje ovise o ovim vrijednim staništima.

Očuvanju ovog vrijednog riječnog područja pridonose i brojni projekti u kojima sudjeluje Javna ustanova „PRIRODA Varaždinske županije“. Kroz projekte Tri rijeke = jedan cilj, Riverside, Lifeline MDD, DRAVA LIFE i LIFE RESTORE for MDD provodile su se i provode aktivnosti usmjerene na obnovu riječnih i poplavnih staništa, istraživanje vrsta, praćenje stanja prirode i edukaciju. Tako se prekogranična suradnja ne zadržava samo na proglašenju rezervata, već se nastavlja konkretnim radom na terenu.

💚 Čuvajmo rijeke i prirodu koja nas okružuje! 💚

𝐔𝐤𝐥𝐚𝐧𝐣𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐧𝐢𝐡 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐢𝐡 𝐛𝐢𝐥𝐣𝐧𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐝𝐫𝐮č𝐣𝐮 𝐕𝐚𝐫𝐚ž𝐝𝐢𝐧𝐬𝐤𝐞 ž𝐮𝐩𝐚𝐧𝐢𝐣𝐞U lipnju 2026. godine nastavljene su aktivno...
02/07/2026

𝐔𝐤𝐥𝐚𝐧𝐣𝐚𝐧𝐣𝐞 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐧𝐢𝐡 𝐬𝐭𝐫𝐚𝐧𝐢𝐡 𝐛𝐢𝐥𝐣𝐧𝐢𝐡 𝐯𝐫𝐬𝐭𝐚 𝐧𝐚 𝐩𝐨𝐝𝐫𝐮č𝐣𝐮 𝐕𝐚𝐫𝐚ž𝐝𝐢𝐧𝐬𝐤𝐞 ž𝐮𝐩𝐚𝐧𝐢𝐣𝐞

U lipnju 2026. godine nastavljene su aktivnosti uklanjanja invazivnih stranih biljnih vrsta u sklopu projekta „Č𝐮𝐩𝐚𝐣, 𝐤𝐨𝐬𝐢, 𝐢𝐧𝐯𝐚𝐳𝐢𝐯𝐜𝐞 𝐢𝐳 𝐩𝐫𝐢𝐫𝐨𝐝𝐞 𝐨𝐝𝐧𝐨𝐬𝐢!”, koji je odobren za financiranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Aktivnosti se provode na lokalitetima na kojima je prethodnim terenskim istraživanjima i praćenjem rasprostranjenosti potvrđena prisutnost invazivnih biljnih vrsta. Uklanjaju se vrste iz roda zlatnica (𝑆𝑜𝑙𝑖𝑑𝑎𝑔𝑜 spp.), žljezdasti nedirak (𝐼𝑚𝑝𝑎𝑡𝑖𝑒𝑛𝑠 𝑔𝑙𝑎𝑛𝑑𝑢𝑙𝑖𝑓𝑒𝑟𝑎) i prava svilenica (𝐴𝑠𝑐𝑙𝑒𝑝𝑖𝑎𝑠 𝑠𝑦𝑟𝑖𝑎𝑐𝑎).

Na području ekološke mreže Livade uz Bednju I-III provode se mjere kontrole zlatnice, invazivne biljne vrste koja se brzo širi i može stvarati guste sastojine. Time potiskuje zavičajne vrste i narušava bioraznolikost livadnih staništa. Takve promjene posebno su važne na područjima gdje su zabilježene rijetke i ugrožene vrste, poput velikog livadnog plavca (𝑃ℎ𝑒𝑛𝑔𝑎𝑟𝑖𝑠 𝑡𝑒𝑙𝑒𝑖𝑢𝑠), leptira vezanog uz očuvane livadne ekosustave.

Mjere uklanjanja prave svilenice provode se na lokalitetima na području Zatuke i Mostišća. Riječ je o invazivnoj vrsti koja se širi sjemenom i podzemnim podancima zbog čega ju je potrebno uklanjati redovito i kroz dulje razdoblje. Ako se ne kontrolira, može zauzeti veće površine, istiskivati zavičajne biljne vrste i mijenjati sastav prirodnih zajednica.

Na području Rijeke Voćanske nastavljeno je uklanjanje žljezdastog nedirka. Riječ je o jednogodišnjoj invazivnoj biljci brzog rasta koja najčešće naseljava vlažna staništa, rubove šuma, prometnice te obale potoka i rijeka. U povoljnim uvjetima formira guste pokrove, zasjenjuje zavičajne vrste i otežava njihovo obnavljanje. Posebno je problematična uz vodotoke jer se sjeme lako širi vodom.

Aktivnosti uklanjanja provode se prije stvaranja sjemena kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja. Ovisno o vrsti i lokalitetu, primjenjuju se košnja i ručno čupanje biljaka s korijenom, a uklonjena biljna masa zbrinjava se i odvozi s površine kako bi se spriječilo ponovno zakorjenjivanje ili širenje.

Kontrola invazivnih stranih vrsta nije jednokratna mjera. Biljke se mogu ponovno pojaviti iz sjemena, podzemnih dijelova ili s okolnih površina, pa su redovito praćenje i ponavljanje aktivnosti ključni za dugoročan učinak.

Uklanjanje i praćenje nastavit će se i u narednom razdoblju, s ciljem smanjenja pritiska invazivnih vrsta te očuvanja zavičajne flore, prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti Varaždinske županije.

Address

Stanka Vraza 4
Varazdin
42000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Priroda Varaždinske županije posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Priroda Varaždinske županije:

Shortcuts

Share